GRADSKI MUZEJ NOVA GRADIŠKA

IZLOŽBA RELIGIJE KAMENOG DOBA

Organizator izložbe: Arheološki muzej Zadar

Autori stručne koncepcije i postava: Natalija Čondić i Ivor Karavanić

 

Religiozan način mišljenja prisutan je jako dugo i on je jedan od fenomena po kojem se čovjek razlikuje od ostalih zemaljskih bića. Svrha izložbe „Religije kamenog doba“ traganje je za njegovim prapočetcima, odnosno ranim manifestacijama simbolike i religije. Stoga se donosi izbor materijalnih dokaza takvog ponašanja u paleolitiku ili starijem kamenom dobu, mezolitiku ili srednjem kamenom dobu te neolitiku ili mlađem kamenom dobu, koji zajedno pokrivaju golem vremenski raspon od približno 3,3 milijuna godina do šest tisuća godina prije sadašnjosti.

-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

 

Prapočetci religije udaljeni su desetcima tisuća godina od povijesnih pisanih izvora pa smo usmjereni na proučavanje arheoloških i paleoantropoloških nalaza. Količina građe relevantne za ovu temu doista je ogromna, a potječe s brojnih lokaliteta. Izložba donosi repertoar najvažnijih nalaza kojima arheolozi raspolažu u proučavanju simbolike i duhovnog života paleolitičkih, mezolitičkih i neolitičkih zajednica šireg prostora Europe i Bliskog istoka, s posebnom pažnjom usmjerenom i na domaći, hrvatski prostor.

Arheološki nalazi o kojima je riječ u najvećoj mjeri uključuju  tragove posmrtnih rituala i rituala koje možemo povezati s figurativnom umjetnošću.  Na 15 izložbenih plakata kronološki su predstavljene teme koje obrađuju pojavu simbolike i religioznih poimanja izraženu putem antropomorfne i zoomorfne paleolitičke i neolitičke plastike, paleolitičkog stijenskog slikarstva i razrađenih  ukopnih praksi obaju razdoblja.  U vitrinama je izložena reprezentativna arheološka građa koju vezujemo uz religijski život i ritualno ponašanje zajednica kamenoga doba. Za razdoblje paleolitika to su kopije svjetski poznatih primjeraka figurativne umjetnosti, ali i drugih predmeta vezanih uz razvoj ljudskih zajednica ili obavljanje kulta, dok mlađe kameno doba predstavljaju vrijedni nalazi dalmatinskog neolitika iz zbirke Arheološkog muzeja Zadar.

Izložbu prati bogato ilustrirani dvojezični katalog na 96 stranica. Tematske cjeline unutar kataloga odgovaraju onima na izložbenim plakatima, ali su opsegom opširnije i sadrže dodatna pojašnjenja.

 

 

U TEMELJIMA GRADA

iz arheoloških slojeva liburnskoga Zadra

izložba

 

 

 

Organizator izložbe: Arheološki muzej Zadar
Autorice stručne koncepcije i postava: Natalija Čondić i Morana Vuković

 

Živeći u neprekinutom kontinuitetu najmanje tri tisuće godina, grad Zadar je i dalje privlačan kao urbani centar i mjesto za život. U takvom gradu neminovne su promjene, a sve one nose i potrebu za iskopima i novim izgradnjama. Svaki pogled u temelje grada otkriva nešto od njegove bogate prošlosti, a najstariji ostaci, oni iz željeznoga doba, donose saznanja o početku života grada.
Ovom izložbom prikazuju se Jadran i Zadar u 1. tisućljeću prije nove ere, a probrana arheološka građa razotkriva dio svakodnevnog života zadarskih Liburna.

------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Na zadarskom se poluotoku kontinuirano živi već tri tisuće godina. Najstarije naselje, koje je zauzimalo površinu današnje uže gradske jezgre, osnovali su u 9. stoljeću pr.n.e. Liburni, jedan od mnoštva naroda koji su tijekom željeznoga doba naseljavali područje Mediterana. Sve do dolaska pod izravni utjecaj rimske civilizacije na prijelazu stare u novu eru, Zadar je bio najznačajnije liburnsko utvrđeno naselje – gradina i najveća liburnska trgovačka luka. Od svoga osnutka, grad je prešao put razvoja od običnoga naselja do protourbanoga središta koje je zrcalilo opću socijalnu i kulturnu sliku epohe kojoj je pripadalo. Presudnu važnost u tom razvoju  imao je povoljan smještaj na samoj sredini istočnoga Jadrana, neposredno uz važne pomorske plovidbene pravce. Izvrstan položaj  i značenje koje je u završnim stoljećima stare ere imao kao razvijeni općinski protourbani centar svakako su razlozi zbog kojih su Rimljani u Zadru i osnovali koloniju, rimsko naselje najvišega statusa.

Zbog tisućljetnog kontinuiteta života na poluotoku i dugog niza različitih građevinskih intervencija, s površine su nestali jasno vidljivi materijalni tragovi željeznodobnoga naselja. Ono je, ipak, ostalo sačuvano unutar arheoloških slojeva u temeljima današnjega grada. Ti slojevi sadrže pokretnu i nepokretnu materijalnu kulturu čije proučavanje predstavlja temeljni alat za  rekonstruiranje načina života zadarskih Liburna.

Izložbu čini 17 plakata dim. 200 x 100 cm s tekstovima i fotografijama te izložbene vitrine u kojima je prezentirana liburnska materijalna kultura (keramika, nakit) te keramički materijal koji je uvožen kontinuirano na ove prostore još od 8. pa do 1. stoljeća pr.n.e. s matičnog grčkog područja te iz južne Italije. Luksuznost i jedinstvenost ovih predmeta, poput vještih slikarija iz pera grčkog slikara Aristofana s kraja 5.st.pr.n.e., daju još veću čar izložbi i razotkrivaju fini ukus Liburna.

Izložbu prati bogato ilustrirani dvojezični (hrvatsko-engleski) katalog, te deplijan na engleskom jeziku koji sadrži skraćene tekstove tema s izložbenih plakata.

Slične objave