Vinko Hajnc PDF Ispis E-mail
Autor Prof. Ante Gradischa   
12. listopada 2010.

USKRSNUĆA KOJA NISU UZALUDNA

Pored neponovljivog Roka Dobre, autora prije svega niza prekrasnih soneta, te suptilne poetese Senke Paleka-Matinović, dugogodišnji časnik i upravitelj stroja na prekooceanskim brodovima, a kasnije i tehnički inspektor, Vinko Hajnc, jedan je od onih zadarskih pjesnika koji su u svojoj sredini pomalo zapostavljeni. Tim više zapanjuje i zadivljuje podatak da je u ožujku 2008, na natječaju koji je organizirao „National Poetry Forum“, za izbor stihova iz svoje zbirke „Čuvar oblaka“ (natječaj inače vrednuje „geslo UN, odnosno najbolju svjetsku poruku mira“, dobio drugu nagradu u konkurenciji 7268 sudionika (prvu nagradu je dobio stogodišnji Indijac!)

Iako mu u životopisu piše da je osnovnu školu završio u Zadru, potpisnik ovih redova, rođeni „Biogradac“, zna da je Hajnc veći dio osnovne škole, dok je s ocem i majkom živio u Sv. Filipu i Jakovu, proveo u Biogradu na moru. U Zadru je inače polazio u pomorsku školu i višu pomorsku školu. Nakon što je diplomirao 1970. godine, odlazi na Pomorski fakultet u Rijeci, gdje diplomom 1982. stječe zvanje „dipl. inženjer pomorskog prometa“.

Prvu knjigu poezije“, „Jahač kamenog konja“ („za koju mu recenziju piše akademik Luko Paljetak“), napisao je 1976. godine, a zatim slijede zbirke „Noćna dùga“, „Dokovanje duše“, „Uzaludna uskrsnuća“ (prevedena i na engleski jezik), „Tetovirano nebo“, „Utočište uzdisaja“ i „Čuvar oblaka“. Sljedećom knjigom „Misli iz nesanice“ okušao se i u području aforizma, a uskoro mu izlazi i nova zbirka pjesama. Hajnc je uvršten i u antologiju hrvatske poezije o moru, pomorstvu i brodovima („Moreplovi“, Dubrovnik 1990.), u panoramu „Suvremeno čakavsko pjesništvo zadarskog kruga“ dr. Božidara Finke (iako zapravo vrlo rijetko piše na dijalektu), u antologiju pokojnog Miljenka Mandže „Duga nad maslinama“ ((Panorama suvremenog čakavskog pjesništva zadarskog kraja, 2001.), a uvršten je i u leksikon zadarskih pisaca „Kroz moje oči“ (2005.), koju je sastavio Marko Vasilj.

Iako ćemo se za ovu prigodu uglavnom poslužiti dojmljivim citatima („Pored radosti pisanja, postoji radost citiranja“ tekstova koji to zaslužuju – rekla je jednom ugledna hrvatska romanistkinja Ingrid Šafranek), možda je najbolje početi citiranjem samog autora, iz njegova teksta „Što je poezija i zašto je pišem“, što je svojevrsni autorov uvod u njegovu zbirku“Čuvar oblaka“. Hajnc kaže: „Kad čovjek čita, ili sluša čitanje pjesme, njeno značenje i vrijednost prenose se nečim što je više od intelektualnog razumijevanja. On to doživljava kao što doživljava glazbu, zalazak sunca ili odnos s voljenom osobom. Ako pjesma saživi s njim, ako se ono što on doživi može ponovno osjetiti u svakom uzvišenom trenutku života, ako je stalno ostao u duhovnom dodiru s njom, za njega je to dragocjena pjesma koja čini njegovu osobnu antologiju koju svaki pravi ljubitelj poezije posjeduje u sebi...“
Osnovna formalna osobina Hajncove poezije je da ona odbacuje rimu. Pa kao što je, primjerice, barokna kićenost stihova Luke Paljetka na neki način izraz njegova larpurlartističkog (i, naravno, duboko osobnog) narcizma, odbacivanje klasičnog rimovanja za Hajnca je izraz negova razbarušenog hedonizma. Poput Voltairea, koji je bijesnim usklikom „Écrasez l'infâme!“ (Uništite bestidnicu!) ponizio religioznost više nego svekoliki komunistički ateizam, Hajnc treba Boga da bi ga osporavao – jer, osporavanje gubi smisao ako ne priznaješ postojanje predmeta osporavanja (zbog ovoga sam jednom Hajnca osobno upitao: „Čemu ova stalna borba s Bogom ako njega možda ipak nema?)! Čini se da je ovo najbolje izrazio Richard Welborn iz „National Poetry Forum“ kad je, u pogovoru „Čuvara oblaka“ očigledno shvatio, posebno apostrofirajući zadnji ciklus u knjizi, naslovljen „Bog i ljudska kob“, da je Hajncov dionizijski svjetonazor primjereno usklađen s njegovim (Welbornovim) ateizmom. „Čitajući poemu 'Bog i ljudska kob'“, kaže Welborn, „osjećao sam prijenos transcedentalnog zvuka iz svakog njegovog stiha, kao da nam nudi prigodu da shvatimo svoj pravi identitet, prema kojemu smo po svojoj prirodi nadređeni svakoj dogmi, onoliko koliko se od nje možemo izdići...“

Na samom početku svog pogovora knjizi aforizama „Misli iz nesanice“ Marko Vasilj nudi upravo briljantno izvedeno polazište kada kaže: „Prilazeći bilo kakvu ljudskom djelu valja uzeti u obzir najmanje tri vrline: čemu će služiti, zašto to netko čini, i tek potom cijeniti – vrijedi li to, odgovara li nečijem ukusu, jer svatko misli drukčije...“ Pa, svodeći ovu univerzalnu misao na knjigu koja je pred nama, kaže: „Hajncove misli o Bogu, ljubavi, životu i smrti su filozofija i poezija zajedno... To je bez sumnje plod istinskog stvaralačkog nadahnuća, plod duboke proživljenosti onoga što muči suvremenoga čovjeka...“

I konačno, kako je ovaj prikaz – budući da autor prikaza skoro nikad nije pisao isključivo o poeziji – bio zamišljen kao recenzija Hajncove knjige aforizama, pokušat ćemo iznaći definiciju ove književne (pod)vrste. Preko pola stoljeća stara „Enciklopedija Leksikografskog zavoda“ (tzv. „Krležina“) nudi ovakvu definiciju: „AFORIZAM (...), sentencija,koja u jezgrovitom obliku izražava bitni, esencijalni smisao jedne pojave, govora, stvari ili teze. Aforizmi su sintetične, općenite formule, jednostavne, lapidarne, jasne, koje se lako pamte, jer su pregnantne, slikovite i iskustvom provjerene...“ A pokojni značajni teoretičar književnosti Zdenko Škreb, u broju 1/1985 „Umjetnosti riječi“, časopisa za znanost o književnosti, kojem je bio dugogodišnjim urednikom, u studiji naslovljenoj „Frickeova teorija književnoga teksta i monografija o aforizmu“, ovako sažima dio knjige njemačkog teoretičara Haralda Frickea koja se odnosi na razmatranje aforizma: „On sâm predlaže definiciju aforizma (...): kratka izreka postaje aforizmom tek ako se objavljuje u nizu srodnih izreka koje nisu uzajamno povezane i po želji se mogu premještati“ (što bi značilo da pojedinačna takva izreka nije aforizam) „
“Autor nabraja niz jezičnih vezanosti koje ne smiju postojati između dvaju aforizama ako trebaju da djeluju kao aforizmi. Aforizmi se, po njemu, konstituiraju 'kontekstualnom izolacijom'. Pored toga, osnovne su značajke aforizma prozni oblik i nefikcionalnost“ (što znači da izmišljena priča od nekoliko redaka ne može biti aforizam) „a kao alternativne značajke, od kojih bar jedna treba da je ostvarena u aforizmu, on spominje ili zbijenost u jednu rečenicu, ili konciznost, ili jezičnu poentu, ili stvarnu poentu...“

„I na kraju“ – upravo tako započinje zadnji Hajncov aforizam u knjizi, koji je autor prikaza koji čitate upotrijebio kao moto jednog svog političkog osvrta u kolumni u „Zadarskom listu“ – „kako drukčije pisati o svijetu u kojem se množe izopačeni umovi, hranjeni besmislom materijalne moći, duhovne praznine, i ravnodušnošću koju im poklanjamo“ (Usput rečeno, ovakvo geslo moglo bi se naći na početku svakog mog političkog eseja i u „CAJTuNGu“!)

prof. Ante Gradischa

Share
 

Komentari  

 
#4 My Homework Now 2018-03-24 23:11
research paper research paper good research paper [obrisano][obri sano]researchpa per.store - research paper
Citat
 
 
#3 Homework Charts 2018-03-19 00:59
a research paper writing a research concept paper research paper [obrisano][obri sano]researchpa per.store - write research paper
Citat
 
 
#2 Write Assignment 2018-02-27 02:59
research paper college research paper college research paper [obrisano][obri sano]researchpa per.store - research paper
Citat
 
 
#1 Gregory 2016-11-08 23:11
Fascinating blog! Is your theme custom made or did you download it from somewhere?
A theme like yours with a few simple tweeks would really make my blog jump out.
Please let me know where you got your design. Appreciate it

Here is my web page: zaburzenia erekcji: [obrisano][obri sano][obrisano] .skutecznaerekcj a.pl/form.html
Citat
 

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

 

Kolumne: Mario Filipi, dipl. pol.

Hrvatska i svijet
Kolumne: Mario Filipi

Kolumne: Prof. Ante Gradiška

Caro diario!
Kolumne: Prof. Ante Gradischa

LAG Zapadna Slavonija
 
Otvoren novi caffe bar u Benkovićevoj 16
 

Pomozite pronaći nestale

Klikni za više informacija
Nacionalna evidencija nestalih osoba