Interview: Davor Vlaović PDF Ispis E-mail
Autor Ksenija Lipičanin   
20. lipnja 2010.

RAZGOVOR SA DAVOROM VLAOVIĆEM, DOŽUPANOM BRODSKO-POSAVSKE ŽUPANIJE

ŽUPANIJA FINANCIJSKI PODUPIRE I PRATI RAZVOJ GOSPODARSTVA

Kako ocjenjujete stanje u gospodarstvu na području Brodsko-posavske županije ?
Gospodarstvo je zasigurno najvažnije područje jer stvara dohodak za zadovoljavanje općih društvenih potreba u području infrastrukture i društvenih djelatnosti. Jače i uspješnije gospodarstvo znači i više kilometara cesta, bolju vodoopskrbu i kanalizaciju, kvalitetnije školstvo i zdravstvo, veća izdvajanja za šport i kulturu. Stanje u gospodarstvu Županije zadnjih nekoliko godina je znatno bolje nego prije. Osim pozitivnog financijskog poslovanja naših tvrtki, vrlo značajno je smanjen broj nezaposlenih, a povećan broj zaposlenih. Primjerice, broj nezaposlenih smanjen je sa 15.788 nezaposlenih u 2005. godini na 12.809 nezaposlenih osoba u 2008. godini ili za gotovo 3.000 osoba (20%), a broj zaposlenih u istom razdoblju je povećan za skoro 4.500 osoba. To su veliki pomaci, ali još uvijek je stopa nezaposlenosti velika.

Vanjskotrgovinska razmjena naše županije sve je veća, a posebice raduje činjenica da je izvoz protekle 2 godine rastao po stopi od 50-60 % što je, kada se gledaju hrvatske županije, bila najveća stopa rasta izvoza u RH. To govori o činjenici da su naši poduzetnici sve konkurentniji na vanjskim tržištima. I svi drugi bitni makroekonomski pokazatelji bili su jako dobri. Nažalost, posljedice svjetske gospodarske krize i recesije osjećaju se i u našoj sredini, ovi pozitivni trendovi su prekinuti i u 2009. godini, kao i cijela RH, bilježimo pad gospodarskih aktivnosti, smanjenje zaposlenosti, značajno povećanje nezaposlenosti (oko 16.000 u ovom trenutku što nas je vratilo na razinu od prije 5 godina), pad izvoza i investicija i općenito gospodarstva u cjelini. Nažalost, na te tijekove ne možemo baš previše utjecati, ali kroz županijske antirecesijske mjere nastojimo dati svoj doprinos ublažavanju tih posljedica. Zaključno, stanje je trenutno zaista teško, posebice u našoj regiji koja ionako značajno zaostaje za prosjekom države.

Koje su to gospodarske grane koje nude razvoj i zapošljavanje ?
Nema sumnje da je prerađivačka industrija naša najvažnija gospodarska grana, a u okviru nje to su metaloprerađivačka i drvoprerađivačka industrija. U tim su djelatnostima i najvažnija i najveća županijska poduzeća, od poduzeća iz grupacije Đuro Đaković do drvoprerađivača. Oni su i najveći izvoznici i perjanice županijskog gospodarstva. Također, kao i u cijeloj regiji, poljoprivreda ima veliki značaj, veliki je broj OPG-a, a sve je više tvrtki i obrta koji se bave proizvodnjom proizvoda više dodane vrijednosti u prehrambenoj industriji.No, nedostaje nam velikih prerađivačkih kapaciteta u poljoprivredi i prehrambenoj industriji, a i oni koje smo imali u velikim su poteškoćama, neki više ni ne postoje. Još smo uvijek pretežito sirovinska baza za industrije iz drugih dijelova RH (proizvodnja mlijeka, mesa, voća i povrća). Upravo u tom segmentu vidim našu razvojnu šansu i kroz sustav županijskih, ali i državnih potpora, nastojimo povećati prerađivačke kapacitete u našoj županiji čime bi povećali i zapošljavanje.

Ima li šanse da se novogradiške tvrtke Klas i Sekulić kroz stečaj reprogramiraju i nastave djelatnost ?
To bi zapravo bilo i najbolje rješenje jer bi se sačuvao veći dio izgubljenih radnih mjesta, no, to prije svega sada ovisi o stečajnim upraviteljima i sudu odnosno vjerovnicima ovih tvrtki. Kako bi se upoznali s objektivnim okolnostima i eventualno pokušali pomoći posredovanjem prema državnim tijelima, a poštujući trodiobu vlasti nemiješanjem u sudske odluke, ovih ćemo se dana pokušati sastati sa stečajnim upraviteljima ovih tvrtki kako bi vidjeli gdje eventualno možemo pomoći. Situacija je sigurno jako teška, radi se o velikim dubiozama, no, za svaki problem postoji rješenje, samo ga treba pronaći. Zajedničkim snagama je to svakako lakše nego pojedinačnim naporima.

Koje projekte u poljoprivredi, malom i srednjem poduzetništvu financijski podupire Županija ?
U ove se sektore ulažu bespovratna i kreditna sredstva iz raznih izvora financiranja. Sredstva iz županijskog proračuna relativno su skromna i ograničena, ali bitno je to da ih iskoristimo na način da ih multipliciramo s drugim izvorima financiranja (ministarstva, HR i EU-fondovi) jer samo tako možemo polučiti veći kumulativni učinak što mislim uspješno i činimo. Poznato je da smo županija s najviše povučenih sredstava iz EU-fondova, također smo prošle godine dobili najviše sredstava za poduzetničke zone i niz je drugih primjera gdje smo po participaciji sredstava u samom vrhu. Prema nekim zbirnim podacima za različite izvore financiranja, u BPŽ je u protekle 4 godine u razne namjene uloženo oko 710 milijuna kuna u infrastrukturu, oko 705 milijuna kuna u gospodarstvo i poduzetništvo te daljnjih oko 242 milijuna kuna u poljoprivredu što je sveukupno negdje oko 1,66 milijardi kuna. Kada bi gledali samo županijski proračun, to su onda sasvim druge relacije. Ovogodišnji nam je proračun planiran sa 158 milijuna kuna, od toga su decentralizirana sredstva i razne dotacije oko 100 milijuna kuna, a ostalo su naši izvorni prihodi. Za gospodarstvo, poljoprivredu, infrastrukturu i razvoj ići će oko 28 milijuna kuna što je oko 50 % izvornog proračuna, ostalo ide za društvene djelatnosti (obrazovanje, šport, kultura, zdravstvo i socijalna skrb) i tekuće poslovanje (plaće i materijalni troškovi). No, kao što sam rekao, važno je da na naša ograničena sredstva vežemo sredstva iz drugih izvora i smatram da to uspješno radimo. Kao primjer naveo bih da smo ovih dana potpisali ugovore s Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva i poslovnim bankama kojim smo našim poduzetnicima osigurali 55 milijuna kuna vrlo povoljnog kreditnog kapitala za njihove investicije, ali i očuvanje radnih mjesta, s rokovima otplate do 10 godina, uz 2 godine počeka i kamatom od 3,5 do 5 % gdje mi kao županija subvencioniramo 2 postotna poena kamate. Zaključno, Županija financijski podupire i prati niz projekata koji imaju zajednički nazivnik "podizanje konkurentnosti" navedenih djelatnosti (poljoprivreda, malo i srednje poduzetništvo) odnosno županijskog gospodarstva u cjelini.

Share
 
Povezani tekstovi :

» Interview: Davor Vlaović

BRODSKO-POSAVSKA ŽUPANIJA SPREMNA ZA ULAZAK U EUROPSKU UNIJUIma li izgleda da država podmiri dug za štete nastale od mraza na voćnjacima? Može li tu i Županija pomoći voćarima?Zahtjev za sanaciju šteta s procijenjenim štetama na...

» Interview: Davor Vlaović

ŽUPANIJA POTIČE OŽIVLJAVANJE POLJOPRIVREDE Kako Županija rješava problem vodoopskrbe pitkom vodom na području općina Rešetari i Staro Petrovo Selo?Vodoopskrba i vodoodvodnja goruća su pitanja svih jedinica uprave i samouprave kojima...

» Interview: Davor Vlaović

MALO GOSPODARSTVO NOSITELJ GOSPODARSKIH AKTIVNOSTI I RAZVITKA ŽUPANIJEU 8 različitih kreditnih linija realizirano je ukupno 469 pojedinačnih kredita u ukupnoj vrijednosti plasiranih kreditnih sredstava od 267,4 milijuna kuna čime je potaknuto...

» Interview: Davor Vlaović

RECESIJA ODNIJELA 3 000 RADNIH MJESTAS obzirom na krizu i recesiju, kako ocjenjujete stanje gospodarstva u Županiji? Nema sumnje da se posljedice svjetske gospodarske krize i recesije osjećaju i u našoj županiji. Negativni trendovi iz 2009....

» Interview: Davor Vlaović

RAZGOVOR S DAVOROM VLAOVIĆEM, DOŽUPANOM BRODSKO-POSAVSKE ŽUPANIJEOGROMNE ŠTETE OD POPLAVENa koliko se procijenjuju štete od poplave na području Brodsko-posavske županije?Uslijed velikih količina oborina – kiše koja je padala danima na ...

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Kolumne: Mario Filipi, dipl. pol.

Hrvatska i svijet
Kolumne: Mario Filipi

Kolumne: Prof. Ante Gradiška

Caro diario!
Kolumne: Prof. Ante Gradischa

LAG Zapadna Slavonija
 
Otvoren novi caffe bar u Benkovićevoj 16
 

Pomozite pronaći nestale

Klikni za više informacija
Nacionalna evidencija nestalih osoba