RAZGOVOR S VLADOM BIĆANIĆEM, DIREKTOROM TVORNICE SLAVONIJA SLAD U NOVOJ GRADIŠKI

Tradicionalno okupljanje proizvođača pivskog ječma, piva i struke koje je održano prošlog tjedna na Danu pivskog ječma, u organizaciji PP kompleksa i Tvornica slada Slavonija slad, bilo je prilika za razgovor s Vladom Bićanićem, direktorom Tvornice slada Slavonija slad. Govorio je proizvodnji pivskog slada i ječma, odnosima na tržištu.

Koliki su kapaciteti Slavonija slada i kakvi su odnosi na tržištu slada?

Godišnji kapacitet Slavonija slada iznosi 60.000 tona slada. Hrvatsko tržište može potrošiti 38 do 40 tisuća tona koje pokrivamo sa 90 posto potreba. Ostatak naše proizvodnje, otprilike jednu trećinu, izvozimo u susjedne zemlje. Naše dugogodišnje tržište su Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Albanija, a djelomično Srbija i Makedonija.

Stare sladare u desetak zemalja na jugoistoku Europe ispadaju iz proizvodnje. U Novoj Gradiški imamo novu tehnologiju i zato je opstala. Primjerice, u Mađarskoj gdje upravljamo s malo većom tvornicom slada od tvornice u Novoj Gradiški, dvije su stare tvornice slada  ispale iz proizvodnje. Ostaju tvornice slada s novom tehnologijom i borba za tržište.

Treba reći da industrija piva kontinuirano smanjuje potrošnju slada po hektolitru, tako da od nekadašnjih standardnih 14 kilograma za hektolitar potrošnja se smanjila na 11 ili 12 kilograma, pa čak i manje, što se na velikim količinama osjeti.

Za proizvodnju kvalitetnog slada važna je kvaliteta ječma. Kakvi se ječmovi siju?

To je pretežno ozimi ječam i gotovo standardno ga imamo 30-tak tisuća tona u proizvodnji svake godine, a jarog od 5 do 10 tisuća tona. Dobra  novost  za sve proizvođače  ječma je da pivovare prihvaćaju veće udjele ječmova u sladu što otvara mogućnost veće proizvodnje u Hrvatskoj. Jari ječmovi su vrlo riskantni zbog vlage u rano proljeće i kratka vegetacija, te bolesti. U ovom trenutku s naše strane industrije gotovo da nemamo ograničenja i mogli bismo lagano sa 30 prijeći na 50 tisuća tona ozimih ječmova. Sada je na struci, proizvodnji i organizatorima proizvodnje, da to u nekoliko godine naprave. Ima prostora za veću proizvodnju ječma i slada.

Imate li i dalje dobru suradnju s PP Kompleksom koji ugovara proizvodnju pivskog ječma?

S PP kompleksom izvanredno surađujemo i oni odlično rade svoj posao. Drago mi je da se na Danu polja pivskog ječma može vidjeti kvalitetan odnos s kooperantima. PPK
ne organizira proizvodnju samo za nas već ugovaraju proizvodnju i za druge kulture što dodatno obogaćuje njihovu suradnju s poljoprivrednicima. Danas su ovdje predstavnici gotovo svih pivovara naših kupaca. Želimo povezati sve karike u proizvodnji piva da proizvođači vide zašto inzistiramo na kvaliteti ječma, ali i da naši kupci vide da taj ječam zaista nije lako proizvest u današnjim okolnostima i da ga se treba cijeniti.

Tko sve proizvodi pivski ječam?

Kod nas u Hrvatskoj još uvijek pretežu poljoprivredna gospodarstva. U nekim drugim zemljama, kao naprimjer u Mađarskoj, poslujemo s velikim firama koje imaju direktore i menadžere i njih Dani polja baš naročito ne zanimaju. Želim naglasiti kako su na Danu pivskog ječma, po prvi puta u Novoj Gradiški nazočni su i članovi naše uprave iz tvrtke Axereal iz Francuske. To su farmeri i vlasnici kompanije. Čuli su za ovu manifestaciju, a budući da je u Francuskoj struktura poljoprivrede obiteljska, došli su nas posjetiti.