HRVATSKA SELJAČKA STRANKA PDF Ispis E-mail
Autor hssbpž   
26. listopada 2018.

Od mirovine se u Hrvatskoj mora moći živjeti

 

Nakon višemjesečne javne rasprave o mirovinskoj reformi set zakona koji ma se reguliraju mirovinska prava hrvatskih građana raspravljen je u Hrvatskom saboru. U ime HSS-a govori je saborski zastupnik Davor Vlaović koji je za reformu rekao da neće odgovoriti na sve pred nju stavljene zahtjeve te bez značajnog izdvajanja iz općih prihoda države nije moguće svim umirovljenicima osigurati dostojanstven život što bi trebao biti prvi zadatak svake vlade.

„ Nemoguće je sustavu u kojem na jednog umirovljenika dolazi 1,2 zaposlena, u sustavu u kojem 78 tisuća radnika radi za minimalnu ili manju plaću što rezultira uplatama od 1.131 kn u mirovinski fond ili manje, sustav u kojemu je prosječna plaća za svibanj ove godine bila 6.352 kn što rezultira uplatom od 2.089 kn u mirovinski fond. U takvom sustavu iz državnog proračuna će se i dalje izdvajati više od 17 milijardi kn za mirovine.

Svi ti problemi naslijeđeni su iz devedesetih godina, iz vremena kada smo mi bili na ratištu, a drugi su provodili privatizaciju nakon koje su tvrtke završavale u stečaju, a veliki broj radnika u mirovinskom sustavu kroz prijevremene mirovine ili na zavodima za zapošljavanje. Tako su rješavali potencijalne nemire ljudi koji su ostali bez posla.“

Vlaović je podsjetio kako su u to vrijeme mladi ljudi, radno sposobni umirovljivani, kako je dodijeljeno previše povlaštenih mirovina, te rekao kako ministru nije lako pronaći rješenja, ali ga ne smije traži u kažnjavaju poslodavaca, zaposlenih i umirovljenika. Rješenje problema vidi u boljoj organizaciji cijelog državnog sustava.

„Rješenje je više zaposlenih, veće plaće, efikasno pravosuđe i smanjenje sive ekonomije za koju kažu kako je kod nas 30% ekonomije sivo što čini gubitak oko 40 milijardi prihoda godišnje, više nego dovoljno za mirovine. Predložili smo Zakon o porijeklu imovine koji bi punio državni proračun penalizacijom nezakonito stečene imovine, niste ga prihvatili. Umirovljenici više ne mogu živjeti s mirovinama koje su ispod praga siromaštva, a posebno nas u HSS-u brinu poljoprivredne mirovine umirovljenika koji su umirovljeni do 1999. i imaju mirovinu 500 kn.“

Vlaović je prezentirao podatke istraživanja iz kojeg je vidljivo da u slavonskim županijama više od 40% umirovljenika djelomično ili potpuno ovisi o materijalnoj pomoći djece ili drugih osoba. Materijalna ovisnost umirovljenika je rezultat malih mirovina, prosječna mirovina je manje od 38% prosječe plaće u RH te podsjetio na najavu nepravednih oporezivanja radničkih plaća.

„Pozdravljamo ispravljanje nepravde za 3.000 žena. Što je s ostalim umirovljenicima, s poljoprivrednim mirovinama? Bez financijskog rasterećenja poduzetnika i osiguravanja uvjeta za povećanje plaće radnicima koji imaju plaće od 3-12 tisuća kuna, a ne kako najavljuju samo rasterećenje onima s plaćama iznad 17 tisuća kn neće biti pozitivnih pomaka. Živimo li mi u pravednom i socijalno osjetljivom društvu? Poruke koje šaljete su drugačije. Ništa ne činimo za očuvanje čovjeka u Hrvatskoj, a demografi najavljuju daljnje smanjenje broja stanovnika.“

Vlaović je zatražio revidiranje Zakona i odustajanje od prijedloga kojim bi radnici radili do 67 godina života i vraćanje odredbe o odlasku u starosnu mirovinu sa 65, odnosno 60 godina života barem do vremena kada će životni vijek Hrvata dostići prosječni životni vijek ostalih stanovnika Europe.

„Poslušajte glas naroda, pitajte narod na referendumu s koliko godina treba odlaziti u mirovinu. Možda bismo trebali raditi do 100 godina, možda bi tada ministar i ministarstvo bili zadovoljni. Lako je nama iz Sabora govoriti da se radi do 67 godina, lako je ministru kojega će njegovi stranački prijatelji nakon što ne bude ministar zbrinuti negdje na dobro plaćeno radno mjesto. Neka se stavi u poziciju jedne novinarke koja bi trebala sa 67 godina trčati za nekom zvijezdom i tražiti intervju ili kamerman s kamerom 20 kg na ramenu i 67 godina koji trči kako bi ih snimio.

Rekao je da hrvatski umirovljenici danas razmišljaju hoće li uključiti grijanje ili kupiti hranu jer za oboje nemaju ili moraju tražiti pomoć od djece koja i sama jedva preživljavaju.

Rekao je kako prijevremenim umirovljenja nisu rezultat traženja radnika nego poslovne odluke poslodavaca kojima si smanjuju troškove poslovanja i bolovanja starijih radnika koja u početku idu na teret poslodavcu ili se rješavaju viška radnika. Trajnu penalizaciju do maksimalno 20,4% za pet godina ranijeg odlaska u mirovinu smatra neprimjerenom. Osvrnuo se na problem, koji je najčešće predmet upita od strane umirovljenika, obiteljskih mirovina nakon smrti jednog od supružnika.

„Pitanja su koliku ću imati mirovinu mogu li koristiti suprugovu mirovinu ili hoću li moći koristiti svoju i dio mirovine supružnika. Ovaj prijedlog zakona to ne rješava , mada je obećavano da će se moći koristiti povoljnija mirovina i dio mirovine preminulog supružnika jer takva je praksa u Europi. Koristi se do 30% mirovine supružnika i vlastita mirovina. Svakomu tko ostane sam je teško, ostaju mu samoća, cjelokupni troškovi i pola primanja s čime ne može živjeti. Tražimo da se taj dio uredi do drugog čitanja i omogući nasljeđivanje mirovine supružnika do visine 50 % ovisno o propisanom cenzusu.

Nije riješeno niti pitanje žena koje odgajaju djecu i koriste suprugovu mirovinu do kraja školovanja djece. Ukoliko djeca završe školovanje prije nego li je žena- majka navršila 45 godina ona gubi pravo na bilo kakvu mirovinu, ukoliko je starija od 45 godina gubi pravo do 50-ete godine i nakon pedesete stječe pravo na obiteljsku mirovinu. To je nepravedno jer te žene su nezapošljive. Rješenje se mora pronaći.

Ovo je pravo vrijeme za uspostavu nacionalne mirovine za stariji od 65 godina koji nisu bili zaposleni, i te osobe moraju živjeti. Mirovina za takve osobe ne smije biti ispod praga siromaštva.“

Riječima „Od mirovine se u Hrvatskoj mora moći živjeti“ Vlaović je završio raspravu o mirovinskoj reformi.

 

Share
 

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Kolumne: Mario Filipi, dipl. pol.

Hrvatska i svijet
Kolumne: Mario Filipi

Kolumne: Prof. Ante Gradiška

Caro diario!
Kolumne: Prof. Ante Gradischa

LAG Zapadna Slavonija
 
Otvoren novi caffe bar u Benkovićevoj 16
 

Pomozite pronaći nestale

Klikni za više informacija
Nacionalna evidencija nestalih osoba