Posjet pape Benedikta Hrvatskoj PDF Ispis E-mail
Autor Mario Filipi   
21. lipnja 2011.

PAPA, MI TE VOLIMO

Tako su mladi Hrvati dočekali našeg vrhovnog vjerskog poglavara i najjaču suvremenu moralnu osobnost koju uvažava cijeli svijet i sve religije. Naravno, i papa uvažava ostale religije, jer da nije tako njegov ugled ne bi bio tako potpun i neupitan. Tim kratkim i vrlo jednostavnim, ali osjećajima nabijenim sloganom mladi su dirnuli papu koji je nekoliko minuta u šutnji i sa smiješkom na licu promatrao razdragane ljude koji ga pozdravljaju.

Svakako da su mnogi od nas starijih ili onih koji nisu imali to zadovoljstvo biti u tom trenutku na Trgu Bana također prihvatili njihov usklik negdje pred tv ekranima.

 

Ova posjeta pape Benedikta XVI. još je jednom pokazala koliko je važno imati neovisnu državu, pa bila ona i nesavršena i s tisuću mana. U vrijeme vladavine Mađara, Austrijanaca, Mlečana, Turaka, kao i u dvije nesretne Juge, mnogi pape su željeli vidjeti našu domovinu jer su i oni cijenili čvrstu vjeru Hrvata i odanost papi, ali nisu mogli zbog protivljenja vlastodržaca koji su željeli Hrvate držati u poniženom položaju, bez vlastite časti i ponosa.

Ali Bog je iznad svih vlastodržaca, pa je tako On osobno prisilio papu Aleksandra III. da posjeti neke dijelove Hrvatske ne pitajući ništa tadašnjega kralja Belu III. Naime, papa Aleksandar III. je očito volio plovidbu, pa je iz Rima u Veneciju plovio brodom da bi se sastao s njemačkim carem Friedrichom I. Barbarossom. Tako se je 12. ožujka 1177. godine njegov brod zatekao u Jadranu i upao u veliku oluju koja ga je natjerala da se skloni na i danas pusti otok Palagružu, a onda prvom prilikom na otok Vis gdje su ga Hrvati uobičajeno ljubazno primili.

Papu su se Hrvati očito jako dojmili, pa je odlučio posjetiti i Zadar koji se je, po pisanju njegovog tadašnjeg pratitelja kardinala Bosona, nalazio "na rubu ugarskoga kraljevstva". Očito su Mađari već tada "zamračili" jednakopravnost hrvatske komponente. Oduševljeni Zadrani pripremili su papi bijeloga konja kako bi mogao po tadašnjem običaju projahati Zadrom. Puk je zahvaljjivao Bogu na toj milosti i pjevao, po svjedočenju Bosona pjesme na "njihovom" hrvatskom jeziku dok se je papa kretao prema crkvi sv. Stošije. Papa je bio toliko zadovoljan tim neplaniranim posjetom, da je u Zadru ostao četiri dana, a nakon toga posjetio je i otok Rab, gdje je posvetio stolnu crkvu sv. Marije.

Četiri stoljeća kasnije pojavio se je i papa hrvatske nacionalnosti. Bio je to Siksto V, čiji je otac rođen u selu Krušćica u Boki Kotorskoji. Pred turskom opasnošću izbjegao je u Italiju, oženio se Talijankom i dobio sina Srećka (Felice), a prezime je talijanizirao prema talijanskom prijevodu svog sela Feretti (krušćica ili mala kruška). Siksto V. Bio je preporoditelj Rima gradeći gotovo novi i urbanistički vrlo moderno uređeni grad čije ustrojstvo su kasnije kopirali London, Paris i Washington. Bio je 15 godina kardinal-titular hrvatske crkve sv. Jeronima gdje je odredio da članovi njezinog Kaptola mogu biti isključivo Hrvati. To je primoralo vatikanski sud Rimsku rotu da odredi granice Hrvatske (tada su ju zvali Illyricus), te su utvrdili da u nju ulaze Dalmacija, Istra, Boka, Bosna i Slavonija. Kada je 1585. godine postao papa, među kardinalima koje je proglasio samo jedan nije bio Talijan, tadašnji zagrebački biskup Ivan Drašković. Nakon svih tih dokazanih i dokumentiranih činjenica pojavljuju se internetski portali koji spominju papu Crnogorca, a jedan kaže i da je papa Siksto V. Bio – Srbin. Na to smo već oguglali, zar ne?

Najnovija povijest podarila nam je Božjom milošću papu Karola Wojtyłu, Poljaka iz Bijele Hrvatske koji je sada blaženik i silno nam je pomogao u svladavanju teških muka kojima smo bili izloženi. Sada se vidi da se je uzajamna ljubav između Hrvata i pape prenijela s Ivana Pavla II. na papu Benedikta XVI. Bavarac Joseph Ratzinger bio je miljenik pokojnog blaženog pape, ali i nova veza s Hrvatima, jer i Bavarska je u jednom dijelu povijesti bila u istoj državi zajedno s Hrvatskom preko austrijske dinastije Habsburg.

Novi papa je odmah i na najefektniji način demantirao sve tvrdnje da je zatvoren i nedruštven čovjek i da nema smisla za komuniciranje s vjernicima. S navršene 84 godine (više nego pokojni papa kad je umro) on je suverenim stilom izdržao cijeli program uključujući svečanu misu, bdijenje i euharistiju sa svećenicima. Osobno je vodio ključne dijelove liturgije povremeno na hrvatskom, te čitao sve govore i propovijedi također djelomično na hrvatskom jeziku u čemu je čistoćom i jasnoćom izgovora nadmašio i samog Ivana Pavla II.
Papa je bio vedar, optimističan, nasmijan, čio i poletan. Bio je sve ono što njegovi sotonizirani neprijatelji najviše mrze – donositelj Duha Svetoga, dakle duha ljubavi, nade i optimizma. U Zagrebu je papa bio duhovna zvijezda koja će još dugo sjajiti u srcima Hrvata. Unatoč nekim mišljenjima čak i iz redova same Crkve da je njegov posjet uzaludan, jer da Hrvati ne će živjeti njegove poruke, zapravo je obratno. Nakon njegovog posjeta Hrvatska više ne će biti ista.

Ljepotu i duhovne plodove papinog posjeta nisu mogli bitno pokvariti niti loši organizatori mise na hipodromu koji su to mjesto pretvorili u "ogradijadu", izmislili "ulaznice za misu", a invalide zatvorili u vrlo tijesni "geto" bez WC-a. Možda je u tim nespretnostima ključ odgovora na pitanje: Zašto je na misi bilo samo 300.000 ljudi, a prije 17 godina kad je došao Ivan Pavao gotovo milijun. Papa Benedikt s time sasvim sigurno nema ništa, ali Hrvatska biskupska konferencija bi morala ozbiljno razmisliti kome u budućnosti povjeriti odgovornost za neku buduću sličnu prigodu, možda kanonizaciju bl. Alojzija Stepinca.

Share
 
Povezani tekstovi :

» Hrvatska i svijet - 126

KAKO „RAZBAŠTINITI“ HRVATE? Mnogi u našem okružju, pa i u „velikom svijetu“, ne mogu Hrvatskoj oprostiti što uopće postoji, još više što se je već preko četvrtine stoljeća održala i nije propala, a posebno što je među...

» Hrvatska i svijet - 125

RUSI BI NAM ODUZELI ZEMLJU, A BALKANSKI „JUGOSLOVENI“ – JEZIK Hrvatska je doista „u modi“. Tko se sve ne osjeća pozvanim da ju malo „očerupa“? U javnosti je potpuno zaboravljena sudbina INE, kao da se je ta priča...

» Hrvatska i svijet - 124

KAD SE RUŠE MITOVI, BIJESNE ONI KOJI SU IH STVARALI   Udarna novost bez konkurencije u svjetskim razmjerima na kraju prošle i početkom ove godine bila je povijesna pobjeda Donalda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima. Trump je...

» Hrvatska i svijet - 123

„KOMŠIJE“ URLIČU – MIRIŠU IM „USTAŠKE PARE“ Kada je osvanula nova 2016. godina, imali smo tako čudnu situaciju kakva nikada ranije nije bila zabilježena u Hrvatskoj. Gotovo dva mjeseca nakon izbora još nismo imali vladu, nego samo...

» Hrvatska i svijet - 122

POKUŠAVAJU NAS PONOVO GURNUTI NA DNO Kada je država u totalnoj „banani“, a ljudi u potpunoj bijedi i depresiji, svjetski zli „vladari“ zadovoljno „trljaju ruke“. Njima to znači da će s vremena na vrijeme idiotska vlada biti...

» Hrvatska i svijet - 121

AKO „ZAKUHA“ BOSNA I HRVATSKA ĆE SE TRESTIKako vrijeme brže prolazi, „velike sile“, ali i one manje, osobito naši prvi „komšije“ na istoku, pokazuju sve veći interes za Hrvatsku. Naravno, to je negativan interes, vođen samo željom...

» Hrvatska i svijet - 120

SRPANJSKI „DERNECI“ PUNI MITOVASrpanj je tradicionalno mjesec različitih partizanskih i velikosrpskih „derneka“ koji se događaju uglavnom u junačkoj hrvatskoj regiji koja se zove Lika. Po njihovom ponašanju neupućeni promatrač bi mogao...

» Hrvatska i svijet - 119

SA SVIH STRANA NAVALJUJU NA HRVATSKU Doista se čini da su se svi demoni ustremili na našu domovinu. Tek smo malo zaboravili ružne epizode koje su nam priredili „mudraci“ iz međunarodnih nogometnih foruma „bičujući“ svakoga tko je...

» Hrvatska i svijet - 118

JESMO LI U MIGRANTSKOJ MIŠOLOVKI? Oduvijek je Hrvatska bila na povijesnim križanjima najmoćnijih svjetskih supersila. Preko nas se one međusobno natječu, a svakoj od njih bi bilo najdraže kada nas Hrvata uopće ne bi bilo. U tom slučaju bi se...

» Hrvatska i svijet - 117

VLADA JOŠ VOZI "U PRVOJ"Zima i proljeće ponašaju se u našoj državi približno kao vlast i oporba. Vladaju zajedno miješajući se jedan drugom u posao. Kao što u doba kasne zime proljeće ponekad zavlada, a onda noću opet zima malo stisne,...

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

 

Kolumne: Mario Filipi, dipl. pol.

Hrvatska i svijet
Kolumne: Mario Filipi

Kolumne: Prof. Ante Gradiška

Caro diario!
Kolumne: Prof. Ante Gradischa

LAG Zapadna Slavonija
 
Otvoren novi caffe bar u Benkovićevoj 16
 

Pomozite pronaći nestale

Klikni za više informacija
Nacionalna evidencija nestalih osoba