NEK NAM VJEČNO ŽIVI LIJEPA NAŠA PDF Ispis E-mail
Autor Gvardijan Janić   

U prošlom broju revije, čiji sam suradnik već treću godinu  zaredom, pripremio sam zanimljiv prilog  koji je imao namjeru  dati odgovor u čemu leži snaga i ljepota naše hrvatske  himne?  Dok ju pjevamo ili izgovaramo mi  tepamo  kao majka svojoj  kćeri: “Lijepa naša Domovino!“  Uredništvu revije, a i meni osobno, stiglo  je nekoliko pohvala, ali i zanimljivih komentara. U ovom broju donosimo jedan takav komentar. Podatci o autoru redakciji su poznati.

Naš čitatelj dobronamjerno upozorava da je Hrvatska postala suverena i međunarodno priznata država dvjesto godina ranije nego što smo mi to napisali. On tvrdi da je to bilo još 679. godine, a ne tek  879.godine, dakle 200 godina kasnije! Papa Agaton, navodi naš čitatelj, sklopio je savez između Vatikana i Hrvatske . O tome piše rimski povjesničar Porfirogenet. Papa Agaton šaljući hrvatskom narodu svoj blagoslov doslovno je napisao: „ Ako ijedan poganski narod provali na hrvatsko zemljište, u zemlju Hrvata, i otpočne rat, Bog Hrvata će se boriti za njih i biti im u  pomoći, a Petar, učenik Kristov, će ih obdariti pobjedom!“ Na ove riječi podsjetio je jedan od nuncija Svete Stolice u Republici Hrvatskoj, Gulio Einaudi, u svom govoru 19. prosinca 1996. godine. Bilo je to prigodom potpisivanja međudržavnih ugovora između sadašnje Hrvatske, koju je predstavljao dr. Jure Radić, i Svete Stolice, koju je zastupao već spomenuti nuncij. Potpisani Ugovori su vidljiva kruna tisućljetnih dobrih odnosa hrvatskog naroda i Svete Stolice.

Nadalje naš čitatelj  dobronamjerno želi ukazati  da to nije presedan u najstarijoj diplomaciji na svijetu, ili jednoj od najstarijih, kakva je diplomacija Svete Stolice ili državnički rečeno države Vatikana. Budući da je već prorok Izaija u 5.st. prije Krista izjednačio Boga mazdejske vjere( poganske ) s Jahvom( Kir Jahvin pomazanik Iz  Iz 45,1, )papa Agaton je logičnim slijedom učinio  ono o čemu piše Sveto Pismo Starog Saveza. Kako inače protumačiti izraz „Bog Hrvata“ nastavlja naš čitatelj. Ovo je potvrda onog što je već poznato da su Hrvati veoma rano, još od stoljeća sedmog, prihvatili katoličanstvo i na taj način ušli u zajednicu europskih naroda upravo preko pape, tada najvećeg moralnog autoriteta  u svijetu.

Dvjesto godina kasnije, točnije na Spasovo 879. godine papa Ivan VIII. blagosljivlje hrvatskog kneza Branimira i narod Hrvata. Bilo je to, ako zapravo hoćete, prvo pravo međunarodno priznanje Hrvatske. Kako smo bili sretni kad je papa Ivan Pavao II.  slavio svetu misu na hrvatskom jeziku u bazilici sv. Petra 1979. godine prigodom 1100. obljetnice obnove vjernosti  Svetoj Stolici. A godinu dana kasnije isti je papa zapisao slijedeći tekst i vlastoručno ga potpisao. Papa „ naše gore list „ , kako volimo tepati papi Ivanu Pavlu II. i vrlo rado pjevamo „ Ivane Pavle II. hrvatski te narod ljubi!“ napisao je i vlastoručno potpisao: „ Dragi moji Hrvati! Uspomena na slavlje Branimirove godine neka vam bude poticaj na vjernost Kristu, Gospi i Crkvi. Sjećajući se prošlosti, budite graditelji vedre kršćanske budućnosti, kako pojedinci tako i obitelji i sav Božji narod. S  apostolskim blagoslovom!“

(U Rimu 12.11.1980. godine )

Uzme li se u obzir Papino zauzimanje za obustavu rata 1991. na ovim prostorima  kao i vatikansko priznanje neovisnosti Republike Hrvatske, 13. siječnja 1992. godine, dva dana ranije od drugih država Europe, onda možemo shvatiti i težinu i značenje potpisanih ugovora. Hrvatska je prva zemlja bivšeg komunističkog bloka koja je na takav način uredila svoje odnose s Vatikanom. Ovim ugovorima ujedno je i definiran položaj Katoličke Crkve u Hrvatskoj. I na kraju, poštovani čitatelji naše revije, neka Vam je SRETAN DAN HRVATSKE NEOVISNOSTI! NEK NAM VJEČNO ŽIVI LIJEPA NAŠA!

Share
 

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Kolumne: Mario Filipi, dipl. pol.

Hrvatska i svijet
Kolumne: Mario Filipi

Kolumne: Prof. Ante Gradiška

Caro diario!
Kolumne: Prof. Ante Gradischa

LAG Zapadna Slavonija
 
Otvoren novi caffe bar u Benkovićevoj 16
 

Pomozite pronaći nestale

Klikni za više informacija
Nacionalna evidencija nestalih osoba