Kolumne
Hrvatska i svijet - 110 PDF Ispis E-mail
Autor Mario Filipi   
02. ožujka 2015.

VELEIZDAJNIK JE OTIŠAO, VELEIZDAJA JE OSTALA

Mnogi se danas zgražavaju zbog presude suda u Haagu koji nije uspio pronaći dokaze za srpski genocid nad Hrvatima. Zapravo se ne bi trebalo zgražati nad tim Sudom, iako je činjenica da se s takvim sudovima igra međunarodna diplomatska igra i da oni često plešu po notama onih koji im daju "money".

Ipak, glavnoga krivca za naš neuspjeh ne treba tražiti među tim sudcima, nego u Hrvatskoj i to na Pantovčaku. Bivši stanovnik bivše Titove vile, na svu sreću bivši predsjednik Ivo Josipović osobno se je hvalio da je autor te optužnice. Pri tome je zaboravio da je njezin temelj napravio čovjek koji ga je naučio sve što zna o pravu, prof. dr. Zvonimir Šeparović, inače ratni ministar vanjskih poslova.

 
Caro diario - 110 PDF Ispis E-mail
Autor prof. Ante Gradiška   
02. ožujka 2015.

INDIJANCI

(Odrednica "Indijanci" trebala je biti među najopsežnijom među "Prilozima", ali sam naknadno odlučio da odustanem od toga i da umjesto toga napišem recenziju knjige "Priča o američkim indijancima" francuskog autora Philippea Jacquina, koju mi je iz Milana pred dvije godine poslao (u talijanskom prijevodu) prijatelj Enver Mehmedagić.

Zato ćemo ovdje iznijeti samo par detalja koji su sami po sebi zanimljivi.

Naime, nedavno sam u "Zadarskom listu", komentirajući logički i ideološki nesuvisao pojam "politički korektnost", u taj prijepor uvrstio – kao i ranije u "CAJTuNGu" – i pojam "Afroamerikanci", podjednako nesuvisao kao i širi pojam iz kojeg je proizišao. Tamo sam naglasio da je upravo naziv "Indijanci" trebalo izmijeniti, jer je Columbo – kao što je opće poznato – dao starosjediocima sjevernoameričkog kontinenta pogrješno ime, misleći da je došao u Indiju. (Zanimljivo je da je Hrvatska, uz vjerojatno ostale slavenske zemlje, jedna od rijetkih država na svijetu u kojima je razlika između Indij/a/ca /stanovnik Indije/ i Indijanaca /prastanovnik Amerke/ jasno izražena. Dakle, trebalo je naći adekvatan izraz za prastanovnike Amerike, a ne izmišljati nekakav politikantski naziv za potomke robova dovezenih iz Afrike. /Ovdje je iznimno važno naglasiti – da ne bude zabune – kako je potpisnik ovih redova izuzetno nesklon rasizmu, pa je za njega takav svjetonazor doslovno sramotan!/

 
LAISSEZ-FAIRE (ali ne samo u gospodarstvu) PDF Ispis E-mail
Autor prof. Ante Gradiška   
02. ožujka 2015.

Vidjeli smo kod Keynesa kako je on u svojoj knjizi iz 1926. godine najavio the end of laissez-faire ekonomije, da bi je, na samom početku novog desetljeća svojom New Deal ekonomskom pragmom doslovno dotukao i spasio, zahvaljujući vizionarskoj odluci F. D. Roosevelta da upravo njega pozove u pomoć, Ameriku od propasti – ostatak priče nije, kako se to često zna reći, povijest, već zastrašujuća sadašnjost! Za ovu prigdu nužno je, kao poveznicu ovoga priloga s onim o Keynesu, ponuditi doslovno značenje izraza laissez-faire. Laissez je, naime, drugo lice množine francuskoga glagola laisser, koji ima više uglavnom srodnih značenja, a u kontekstu kojim se bavimo odgovara našem glagolu "pustiti". Faire znači "činiti, raditi", pa izraz laissez-faire znači "pustiti (nekoga/nekom) da radi (što ga volja)". U ovako zadanom kontekstu vrlo je počna primjedba Naomi Klein da je Keynes/Rooseveltovim uvođenjem "New Deala" nekadašnji pojam laissez-faire mudro sveden samo na faire, time što su se, kako ona eksplicitno naglašava, "pokrenuli javni radovi kako bi se otvorila neophodna radna mjesta". Dakle, "manjamuktaški" slogan "pustiti (...) da radi (...)" sveden je na svačije pravo "da radi" – i da može živjeti od svoga rada!

 
Hrvatska i svijet - 109 PDF Ispis E-mail
Autor Mario Filipi   
02. siječnja 2015.

NOSI SE, OLOVNA 2014!

Redovito se na kraju godine, sumirajući što se je događalo, kaže da je godina bila teška i da se nadamo da će slijedeća biti bolja, nešto kao i kad čovjek umre kažemo da se je napatio i da se nadamo da mu je sada bolje. No ova 2014. godina bila je doista gadna, osobito za Hrvatsku. Ekonomski smo pali na dno Europske unije, državu su nam "preoravali" i "komšije" s istoka, a i profesionalni Srbi u našoj kući. Zrak i vodu nesmetano su nam zagađivali zrakoplovi ispuštanjem kemikalija kao da smo komarci uz posvemašnju "dehrvatizaciju" države posvuda.

Jedan od egzotičnih likova koji su obilježili ovu godinu je srpski patrijarh Irinej (pravim imenom Miroslav Gavrilović, što znači da i nije baš pravi Srbin). On se je u nekoliko navrata "poigrao" s Hrvatskom, a i njegova "djeca" u Hrvatskoj malo su se zanijela pišući ćirilične dobrodošlice Šešelju.

Već smo navikli za blagdane dobivati "packe" od srpskih patrijarha. Naime, srpski popovi na svečanim bogoslužjima ne drže propovijed iz vlastitog uma, nego čitaju poruku patrijarha, kao da je on jedini pametan u cijeloj Crkvi. Redovito u tim porukama ima žestokih "bukvica" zločestim Hrvatima o tome kakvo zlo čine Srbima ili što bi trebali dobro raditi, ali ne rade. Bilo je i ove godine "ugroženih Srba" kojima se jadnima ni ljubljena njihova ćirilica ne dopušta, pa su eto čemerni i kukavni u toj strašnoj državi.

 
Caro diario - 109 PDF Ispis E-mail
Autor prof. Ante Gradiška   
02. siječnja 2015.

HRVATSKI STARO/NOVOGOVOR

Ovom problematikom bavio sam se na samom početku ovoga stoljeća, kad sam u "Zadarskom listu" imao kolumnu o nakaradnostima suvremenog hrvatskog jezika, koju je urednik rubrike za kulturu nazvao "Jezik za dvije marke", po onoj već legendarnoj definiciji tadašnjeg HDZ-ovog čuvara državnog pečata, Ivana Milasa.

Počet ćemo s onim što me još uvijek iznimno iritira, a što ćemo pokušati ilustrirati znakovitim primjerima, koje sam bilježio u poseban notes. Prvi je primjer uzet iz reprize filma "Ljubavna pisma s predumišljajem" Zvonimira Berkovića, gdje jedan lik kaže: "Ja sam od tebe tražio da kažeš istinu", što sam uzeo kako primjer NORMALNOG hrvatskog jezika. Takva rečenica je pripadala standardnom fundusu hrvatskog jezika u Austro-Ugarskoj i u dvije jugoslavenske države, da bi tek u prvoj slobodnoj hrvatskoj državi degenerirala u grozomoran oblik "Ja sam te tražio…"

 
<< Početak < « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 » > Kraj >>

Stranica 5 od 11

Kolumne: Mario Filipi, dipl. pol.

Hrvatska i svijet
Kolumne: Mario Filipi

Kolumne: Prof. Ante Gradiška

Caro diario!
Kolumne: Prof. Ante Gradischa

LAG Zapadna Slavonija
 
Otvoren novi caffe bar u Benkovićevoj 16
 

Pomozite pronaći nestale

Klikni za više informacija
Nacionalna evidencija nestalih osoba