Autor novagra

REŠETARI, 28.  lipnja 2025. - Jučer  je u  općinskoj vijećnici u  Rešetarima, u okviru  današnjeg obilježavanja  Dana hrvatskih branitelja  općine Rešetari,  promovirana knjiga  „Bili smo vojnici „  - Općinska  Rešetari u Domovinskom ratu, autora Franje Samardžića. Okupili  su hrvatski branitelji s područja općine Rešetari, Tihomir  Batalo,  ravnatelj OŠ Ante Starčevića, Milka Perković, predsjednica Općinskog vijeća  Općine Ršetari  i drugi uzvanici.

U ime Udruge hrvatskih branitelja općine Rešetari „Domovini vjerni“,   nakladnika Udruge veterana 3. gardijske brigade „Kune“ - Ogranak Nova Gradiška, te  sunakladnika Općine Rešetari okupljene su pozdravili Darko Radić,  Dražen Rossi i općinski načelnik Zlatko Aga koji je  bio  pokretač inicijative da se  ide u pripremu  i izdavanje ove knjige. Kao i brigadir  Željko Žgela, zapovjednik 121. brigade HV-e Nova Gradiška govorili su o organiziranju  oružanog otpora  i doprinosa koji su  hrvatski branitelji s područja  općine Rešetari  dali  u Domovinskom ratu  na novogradiškom i ratištima diljem  Hrvatske.

O knjizi su  govorili  autor Franjo Samardžić i dr. sc. Natko Martinić Jerčić  iz Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra  Domovinskog rata, a o razlozima izdavanja knjige  načelnik Zlatko Aga  koji je najavio pripreme  za novu knjigu.

Moderator je bila Sanja Bukvić.

                   Hrvatski korpus u obrani  Domovine

 „Hrvatski branitelji  s područja sadašnje  općine Rešetari, a bilo ih je oko dvije tisuće u hrvatskim oružanim snagama, u postrojbama Hrvatske vojske i Policije, dali su velik doprinos u obrani  i pružanju  oružanog otpora  pobunjenim  Srbima i  njihovim  paravojnim oružanim  formacijama i JNA, te oslobađanju  okupiranih područja Domovine.  

   U knjizi  se govori o  organiziranju  obrane i ustroju  oružanih postrojbi  na području tadašnje Općine Nova Gradiška, iz ugla događanja na području  sadašnje Općine Rešetari u vrijeme kada je bilo vidljivo da je rat neizbježan i da  se jedino  s oružjem u ruci mogu braniti  vlastite kuće,  sloboda i teritorijalni integritet Domovine. U knjizi o tim događanjima govori dio ljudi  koji su kao civili  bili  nositelji prvih aktivnosti Narodne zaštite i oružanog otpora  u naseljima Rešetari, Bukovica, Zapolje, Adžamovci, Brđani, Gunjavci i Drežnik.

   O ulozi koji je imala  Narodna zaštita, tadašnje  mjesne zajednice u selima i  Hrvatska demokratska zajednica kao politička stranka,  organiziranju seoskih straža,  naporima da se ljudi osvijeste  o ugrozi  koju donosi rat, nabavci naoružanja, odlascima dragovoljaca  u postrojbe Policije i  Hrvatske  vojske bez adekvatnog naoružanja i civilnoj odjeći, govore   organizatori i neki od aktera događanja  i  hrvatski branitelji  sa područja sadašnje općine Rešetari.

  Ističe se  spremnost  velikog broja pojedinaca  koji nisu  bili obučeni za ratovanje i  ni razmišljali o   osobnoj ugozi,  da uzmu oružje i  odu na ratišta. Većina  od njih se imenom ne  spominje u ovoj knjizi što  ne umanjuje  njihov doprinos u Domovinskom ratu.

  Ova knjiga   donosi samo manji  dio ratnih  događanja i ljudskih sudbina. Svaki pojedinac  ima svoju  ratnu priču ispričanu iz svog  osobnog i  ljudskog ugla gledanja  na rat i obranu Domovine. Dio njih, veoma zanimljivih,  govori o tome.

  Osim   hrvatskih branitelja  koji su  za slobodnu Domovinu ostavili život na bojišnici  knjiga nema namjeru  isticati ili ni  umanjivati  bilo  čiji  doprinos, jer sigurno da na području općine Rešetari ima još ljudi  koji o Domovinskom ratu imaju što reći.  Zato knjigu  treba  čitati   i doživjeti  kao  jedan od doprinosa  čuvanju od zaborava događanja koja su ispisala najnoviju hrvatsku povijest  u Domovinskom ratu, te  doprinos  u stvaranju slobodne i neovisne Republike Hrvatske  jedne lokalne sredine, sela i ljudi koji  u njima  žive u sadašnjoj  općine Rešetari“, kazao je Franjo Samardžić.

Knjiga je  vrijedan  prilog istraživanju povijesti ovoga kraja tijekom Domovinskog rata, kao i značajna spomen na ponosne i teške dane  stanovnika Rešetara, Bukovice,  Adžamovaca, Drežnika, Brđana, Zapolja i Gunjavaca u stvaranju neovisne Hrvatske

     „ Knjiga Franje Samardžića „ Bili smo vojnici „  vrijedno je djelo koje obrađuje ulogu žitelja općine Rešetari  u Domovinskom ratu od 1990. do 1995. godine. U uvodnom dijelu knjige autor  daje pregled  srpske pobune na novogradiškom području, te reakciju hrvatske strane na to. Prikazane su pripreme i organiziranje  obrane  na širem području Nove Gradiške, s naglaskom  na djelovanje hrvatskih dragovoljaca  s područja Rešetara. Uz to,  autor detaljno navodi  podatke o stradanju vojnika, policajaca i civila  na novogradiškom bojištu, te o počinjenoj materijalnoj šteti.

       Već u tom dijelu knjige  jasno je vidljivo da su stanovnici općine Rešetari,  tada još uvijek u sklopu općine Nova Gradiška,  od samih početaka krenuli u obranu Domovine. Počelo je tajnim naoružavanjem 1990. godine te organiziranjem u sklopu Narodne zaštite. Neki su se priključili  postrojbama  MUP-a početkom 1991. godine, a neki se  organizirali u sklopu manjih dobrovoljačkih postrojbi. Vojne postrojbe se osnivaju od lipnja 1991. godine. Tako su stanovnici ove općine djelovali u sklopu 3. bojne 3. brigade Zbora narodne garde pa 3. novogradiške bojne 108. brigade te Prve samostalne novogradiške bojne. Dvije potonje su  bila osniva za ustroj 121. brigade Nova Gradiška krajem rujna 1991. godine. Kasnije je dio branitelja  s ovog područja djelovao u sklopu 5. gardijske brigade iz Vinkovaca.

      Meni kao povjesničaru,  najvrjedniji dio knjige su svjedočenja koja slijede nakon uvodnog dijela knjige.  Ukupno ih je 43. U njima  je navedeno mnogo dragocjenih podataka o događajima  koje su preživjeli branitelji s ovog područja.  Od već spomenutih prvih organiziranja i tajnih naoružavanja još 1990., do sudjelovanja u pokušaju gušenja pobune na Plitvicama za Uskrs 1991., kada još nije počela otvorena srpska agresija.  Najviše svjedočenja obuhvaća  razdoblje od kasnog proljeća i ljeta 1991. godine  kada sredinom kolovoza započinju žestoki napadi Jugoslavenske narodne armije  i srpskih pobunjenika u zapadnoj Slavoniji. Branitelji u knjizi  opisuju kako su uspjeli zaustaviti višestruko jačeg i bolje naoružanog neprijatelja na novogradiškom bojištu 1991., JNA je raspolagala zrakoplovima, velikim brojem tenkova i oklopnih vozila, te artiljerijskim oruđima i neograničenim brojem streljiva za ta oruđa, dok su  hrvatski branitelji oskudijevali s osnovnom opremom. U svjedočenjima je opisano i kako su hrvatski vojnici  i policajci uspješno proveli i prve protuudare i oslobodili dio okupiranog područja na novogradiškom bojištu što je provedeno u sklopu operacije Orkan-91. Nadalje,  opisano je sudjelovanje u obrani Bosanske Posavine  1992.,  kao i drugih dijelova BiH koje su nastanjivali Hrvati. Neki su sudjelovali i u operaciji Maslenica 1993. na zadarskom području te u operaciji Zima 94. na području Dinare 1994. godine. Kao kruna svega bile su operacije Bljesak i Oluja 1995. kada je u Bljesku u potpunosti oslobođena zapadna Slavonija, a u Oluji gotovo cijelo okupirano područje Republike Hrvatske. Ne smije se zaboraviti ni operacija Una iz rujna 1995. godine. Iz svega navedenog vidljivo je da praktički nije bilo bojišta na kojem  nisu djelovali branitelji ove općine.

       Ipak,  mislim da naglasak treba staviti na 1991. godinu. U nemalom broju svjedočenja  vidljivo je kako je ta godina bila najteža za branitelje.Nije bilo dovoljno oružja, nije bilo opreme, vojska  se tek ustrojavala, ljudi su bili nedovoljno obučeni. Moralo se snalaziti kako se znalo i umjelo.Izrađivale su se bombe, lako naoružanje te manji raketni bacači.  Snalažljivost i improvizacija je puno značila u tim vremenima, i tu su stanovnici ovog područja posvjedočili  da su bili inovativni i dosjetljivi.  I unatoč navedenim nedostacima uspjeli su zaustaviti mnogostruko jače srpske snage, pa čak ih i na nekim dijelovima natjerati na uzmak. Naravno, ovdje treba naglasiti motiviranost ljudi u obrani svog doma. Težinu te 1991. godine potvrđuje  i broj poginulih, koji su prikazani u posebnom poglavlju knjige.  Više branitelja s područja  općine Rešetari je poginulo  1991. godine nego svih ostalih godina rata zajedno ( uz opasku da npr. 1995. godine s ovog područja nisu imali niti jednog poginulog). Već do operacija Bljesak i 1995. godine hrvatske snage su izrasle u respektabilnu vojnu silu i to uspješno pokazale u borbenim djelovanjima  na terenu.

     Uz navedena svjedočenja knjiga je obogaćena mnogim  prilozima.  U njoj se nalazi 5 zemljovida, oko 400 fotografija, od kojih  je više od polovice iz ratnih vremena, što još više  povećava dokumentarističku vrijednost knjige. S obzirom na navedeno, može se zaključiti da je ova knjiga vrijedan  prilog istraživanju povijesti ovoga kraja tijekom Domovinskog rata, kao i značajna spomen na ponosne i teške dane  stanovnika Rešetara, Bukovice,  Adžamovaca, Drežnika, Brđana, Zapolja i Gunjavaca u stvaranju neovisne Hrvatske. Posebnu vrijednost ovoj knjizi daju brojna svjedočanstva, a  kojih nema u drugim izvorima, zbog čega su neizostavan i dragocjen izvor o događanjima  iz Domovinskog rata na ovom području devedesetih godina 20.  stoljeća. Zbog svega navedenog svima toplo  preporučam ovu knjigu, i čestitam autoru  knjige  Franjo Samardžiću, te svima ostalima  koji su pridonijeli da ova knjiga  ugleda svjetlo dana", kazao je dr. sc. Natko Martinić Jerčić.