NOVA GRADIŠKA

DAN ANTIFAŠISTIČKE BORBE: Položeni vijenci kod spomen kosturnice strijeljanima na Bedemu

Očito je, kao i prethodnih godina, da najveći broj onih koji sudjeluju na obilježavanjima državnih praznika i drugih obljetnica u Novoj Gradiški ne obilježavaju Dan antifašističke borbe, a  neki bi ga i ukinuli, kao što je 2019. godine predložio  Josip Đakić

 

 NOVA GRADIŠKA, 22. lipanja 2022. -U  povodu Dana antifašističke borbe članovi Gradskog vijeća su u ima Grada Nova Gradiška predvođeni Marijanom Radićem, zamjenikom predsjednice Gradskog vijeća,  kod  spomen-kosturnice žrtava fašističkog terora,  poznatim i nepoznatim žrtvama  strijeljanim na Bedemu od 1942. do 1945 godine, odali počast položivši cvijeće  i  zapalivši svijeće.

    I ove godine Dan antifašističke borbe obilježen je u Novoj Gradiški kod spomen-kosturnice  nedaleko OŠ „Mato Lovrak“ jer u gradu nema prikladnog mjesta, što će, kako kaže Marijan Radić,  ova  gradska vlast  promijeniti.

   Očito je, kao i prethodnih godina, da  najveći broj onih koji sudjeluju na obilježavanjima   državnih praznika i drugih obljetnica u Novoj Gradiški  ne obilježavaju Dan antifašističke borbe, a  neki bi ga i ukinuli, kao što je 2019. godine predložio  Josip Đakić. Njegov prijedlog  nije prihvaćen, ali je sama ideja  zabrinula  one koji njeguju hrvatske antifašističke tekovine i  koji smatraju da je uvođenje  Dana antifašističke borbe  u kalendar  državnih praznika jedna od  najvećih odluka prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana.

 

   Podsjetimo.  Pozivom upućenim antifašistima iz Brezovice 22. lipnja 1941. godine, sisački partizani započeli su četverogodišnju borbu za narodnu slobodu.  Prva antifašistička postrojba u ovom dijelu Europe imala je 77 boraca, a predvodili su ih zapovjednik Vlado Janić-Capo  i politički komesar Marijan Cvetković, a pripadnik odreda bio je i pokojni general Hrvatske vojske Janko Bobetko. Partizanskom pokretu pripadao je i Franjo Tuđman, prvi hrvatski predsjednik i osnivač HDZ-a. Dok je za jedne  uvođenje Dana antifašističke borbe kao državnog praznika  jedna od najvećih Tuđmanovih odluka,  za druge  je problematična pa bi ju i ukinuli kao što je 2019. godine predložio Josip Đakić, predsjednik  saborskog Odbora za veterane.

 

            „Antifašizam je temelj hrvatske demokracije i temelj Europske unije. U  oslobođenju od nacizma sudjelovalo je  više od 500.000 hrvatskih građana, a  preko 200.000 Hrvata se borilo i partizanskim postrojbama. Svima njima hvala, svima njima slava jer vjerojatno Hrvatska ne bi  bila  u današnjim granicama. Granice današnje Hrvatske  su udarene na ZAVNOH-u i AVNOJ-u.  To su stvari koje nas obvezuju da generacijama poštujemo  ono što je u to vrijeme bilo postignuto. Poslije toga događale su  se i loše stvari, ali slava onima koji su život dali za Hrvatsku.

  Nažalost, u Novoj Gradiški smo prisiljeni na ovakav način obilježavati Dan antifašističke borbe  na mjestu gdje je bio spomenik. Vjerujem da će ova vlast do kraja mandata imati volje i želje  da  na adekvatnom mjestu  postavi spomen-obilježje na kojem će rodbina i ostali građani koji štuju vrijednosti  antifašizma moći tim ljudima odati počast“, kazao je  Marijan Radić.

  Odgovarajući na pitanje  zašto danas nema i drugih na obilježavanju Dana antifašističke borbe kazao je da ostali vijećnici iz redova  HDZ-a i  SDP-a nisu sudjelovali ni na prigodnom otvaranju gradskih bazena, da oni imaju svoju politiku koja se na izborima pokazuje kakva je, a građani na izborima kažu  što misle o tome.

  

  

Slične objave