NOVA GRADIŠKA, 13. ožujak 2025. - U Narodnoj knjižnici i čitaonici Okučani jučer je održana promocija zbirke pjesama mr. Mije Gašparovića. Prvi dio zbirke sastoji se od soneta voljenoj Slavoniji, kako piše Mijo- onoj kakvu nosi u srcu, drugi dio od pjesama i epigrama, koje je Mijo kronološki zapisivao, a treći dio je posvetio prijateljima i dobrim ljudima. Posebno mjesto prije toga ima pjesma „Majci moje djece“ kako je Mijo napisao - umjesto velereda nositeljice četiri ćoška kuće sa zlatnim srcem. Nazočne je pozdravila Dijana Kašljević, ravnateljica knjižnice, a Mato Višić, direktor Radio „Bljeska“ moderirao je promociju.  

Mr. Mijo Gašparović rođen je 10 . srpnja 1950. U selu Jazavica kod Novske. Diplomirao je na Agronomskom fakultetu z Zagrebu gdje je završio postdiplomski iz ekonomike poljoprivrede. U četrdeset godina radnog staža obavljao je razne poslove u tvrtkama i ustanovama.

18 godina radio na području općina Dragalić, Gornji Bogićevci, Okučani i Stara Gradiška u savjetodavnoj službi. Napisao je brošure Organsko biološko peradarstvo, Priručnik za vođenje obiteljskih gospodarstava, Organsko biološko gospodarenje, Uzgoj bukovača te Ribogojstvo u obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Dugi niz godina je uređivao i vodio emisiju za selo i poljoprivredu , pripremao priloge i snimao edukacijske filmove . Autor je zavičajnog rječnika „Naš divan“.

„ U sonetima voljenoj Slavoniji kakvu autor nosi u srcu, uz ljubav i razumijevanje nalazi se i blaga tuga zbog neadekvatnog korištenja i vrednovanja prividnog, kulturnog i običajnog blaga Slavonije i Slavonaca. Pjesmama i epigramima autor ocrtava događaje, ljude te društveno- politička kretanja u lokalnoj, regionalnoj i cjelovitoj hrvatskoj zajednici.“, navodi između ostalog u recenziji Zdravko Sever, dipl. politolog i Mijin prijatelj.

Recenziju su profesorica Danijela Pauković, Stjepan Dukanović koji je i uredio izdanje te novinar i politolog Zdravko Sever. Lektorica je profesorica Marija Gašparović. Zbirka pjesama je izdana uz potporu Općina Okučani, Dragalić i Gornji Bogićevci.